TE AU KUPU TANGI/KOTO
Ko te onomatopoeia, ko te 'anga mai 'anga 'ē te tā'anga'anga 'anga o ngā kupu 'ē te tangi'anga, tei 'āiteite ki te au turituri e tā'iku 'ia nei.
Ko te reo tangata, tangi'anga 'ānimara, 'uti pō'itirere, i tēta'i taime , e riro mai ana tēta'i au verepa mē kore au nōme nō te 'aka'ari mai ē, 'e 'ānimara, 'e neke'anga 'e 'akatūtū'anga i roto i te tangi'anga o tēta'i reo 'okota'i.
'E putuputu teia tangi'anga i roto i te reo Porinētia, nō te mea ko te au ingoa 'ānimara kua vaitata rāi te tapa'anga ingoa ki te tangi'anga tā rātou e rave ana.
Tēia tēta'i au ko'iko'i'anga tapa ingoa tangi manu, ka kitea i roto iā Porinētia
E tupu pinepine teie 'ohipa i roto i te mau reo mā'ohi, inaha, e au te i'oa o te hō'ē 'ānimara i te ta'i/'oto o te reira 'ānimara.
Teie te tahi mau i'oa manu 'o tei mā'iti hia i roto i te ao mā'ohi. Nā 'outou e fa'aro'o i tō rātou mau ta'i/'oto.
'Ākara'anga o te MO'OMO'O*
Tēta'i au ingoa nō taua manu rāi :
Ko te Mo'omo'o, 'e Kotokoto i Rapa, Mo'omo'o i Mangaia, Moho i Napuka, 'ē Meho i Ta'iti. Ko te kāpiki a tēia manu, kua taka meitaki rāi i roto i tēia au ngā'i.
'Ākara'anga o te KŪKUPA*
Kua taka katoa te tūranga ingoa 'okota'i o tēia manu :
Ko te Kūkupa 'e Ptilinopus Rarotongenis i Rarotonga, 'e Hemiphaga Novaeseelandiae i Aotearoa, 'e Ptilinopus Dupetithouarsii Viridior i 'Ua Pou.
'E 'āiteite tā rātou kāpiki'anga, nō reira katoa te tangi'anga. Ko te tangi'anga Ta'iti tā tēia au kūkupa tūkēkē 'e kāpiki ana, 'e 'Ū'UPA, koia ia 'e manu kē rāi.